Kako se formira cena goriva u Srbiji — Detaljno objašnjenje
Kako se formira cena goriva u Srbiji — Detaljno objašnjenje
Cena goriva na benzinskim pumpama u Srbiji nije proizvoljno određena. Ona je rezultat složenog lanca faktora — od svetske cene sirove nafte, preko deviznog kursa, pa sve do državnih nameta i marži prodavaca. U ovom tekstu ćemo detaljno objasniti svaki segment koji utiče na formiranje maloprodajne cene benzina, dizela i TNG-a u Srbiji 2026. godine.
1. Cena sirove nafte na svetskom tržištu (Brent)
Osnovni faktor koji pokreće cenu goriva jeste cena sirove nafte na svetskom tržištu. Referentna cena za evropsko tržište je Brent crude oil — tip nafte koji se vadi iz Severnog mora. Brent se kotira u američkim dolarima po barelu (barrel = 159 litara).
Kada cena Brent nafte raste, rastu i cene benzina i dizela na pumpama, i obrnuto. Međutim, veza nije uvek direktna ni trenutna. Rafinerije kupuju naftu unapred, a ugovori se zaključuju na određeni period, pa se promena cene nafte na svetskom tržištu obično odražava na maloprodajnu cenu sa zakašnjenjem od 1 do 3 nedelje.
U februaru 2026. godine, cena Brent nafte kreće se u rasponu od 74–80 dolara po barelu, što je relativno stabilno u poređenju sa turbulentnim periodima 2022–2023. godine kada je prelazila 120 dolara.
Zašto je Brent važan? Jer čini otprilike 25% krajnje maloprodajne cene goriva u Srbiji. Dakle, svaka promena cene nafte od 10 dolara po barelu može da pomeri cenu na pumpi za otprilike 3–5 dinara po litru.
2. Kurs dolara prema dinaru
Pošto se nafta na svetskom tržištu kupuje u dolarima, kurs USD/RSD ima direktan uticaj na cenu goriva u Srbiji. Kada dinar slabi prema dolaru, gorivo postaje skuplje, čak i kada cena nafte na svetskom tržištu ostane nepromenjena.
Narodna banka Srbije održava relativno stabilan kurs dinara prema evru (oko 117,1 RSD za 1 EUR), ali kurs prema dolaru varira u zavisnosti od odnosa evro–dolar na globalnom tržištu. U februaru 2026. kurs se kreće oko 107–110 dinara za jedan američki dolar.
Ovo znači da je uvoz nafte za Srbiju skuplji kada dolar ojača prema evru, jer Srbija svoje devizne rezerve pretežno drži u evrima. Rafinerija u Pančevu (NIS) najveći deo sirove nafte uvozi iz Rusije, ali cena se i dalje indeksira prema Brent referenci, uz određene diskonte dogovorene bilateralnim sporazumom.
3. Akcize — Najveći pojedinačni trošak
Akcize predstavljaju najveći pojedinačni segment u ceni goriva i čine približno 48% maloprodajne cene. Država određuje fiksni iznos akcize po litru, koji se ne menja sa cenom nafte — dakle, čak i kada nafta pojeftini, akcize ostaju iste.
Aktuelne akcize (februar 2026):
| Vrsta goriva | Akciza |
|---|---|
| Bezolovni benzin | 72,00 din/l |
| Gasna ulja (dizel) | 74,04 din/l |
| TNG (auto-gas) | 56,23 din/kg |
Akcize se usklađuju dva puta godišnje (januar i jul) prema potrošačkim cenama. Vlada može dodatno da ih koriguje posebnim uredbama, što je bilo čest slučaj tokom perioda energetske krize 2022–2023. godine.
Važno je napomenuti da su akcize na dizel nešto više od akciza na benzin, što je relativno neuobičajeno u evropskom kontekstu, gde mnoge zemlje imaju niže akcize na dizel kako bi podržale transportni sektor.
4. PDV — Porez na dodatu vrednost
Na sve gore navedeno — cenu nafte, akcize i ostale troškove — obračunava se PDV po stopi od 20%. PDV se obračunava na ukupnu cenu zajedno sa akcizama, što znači da država naplaćuje porez i na porez — fenomen poznat kao "porez na porez".
Ovo znači da kada akcize rastu, automatski raste i iznos PDV-a, jer se on obračunava na veću osnovicu. Za litar benzina od 177 dinara, PDV iznosi otprilike 29,5 dinara.
5. Naknada za obavezne rezerve derivata nafte
Republička direkcija za robne rezerve naplaćuje posebnu naknadu za formiranje i održavanje obaveznih rezervi derivata nafte. Ova naknada iznosi 1,80 din/l i služi za finansiranje strateških rezervi goriva koje Srbija mora da ima u skladu sa zakonom.
Strateške rezerve predstavljaju zalihe goriva dovoljne za najmanje 30 dana potrošnje, i one postoje kako bi se zemlja zaštitila u slučaju poremećaja u snabdevanju ili kriznih situacija.
6. Naknada za unapređenje energetske efikasnosti
Od 2021. godine, u cenu goriva uključena je i naknada za unapređenje energetske efikasnosti, koja iznosi 0,15 din/l za motorni benzin i dizel. Ova naknada je relativno mala i ne utiče značajno na krajnju cenu, ali predstavlja deo državnog mehanizma za podsticanje energetski efikasnijih rešenja.
Sredstva prikupljena od ove naknade koriste se za subvencije za energetsku obnovu zgrada, podsticaj kupovine električnih vozila i druge mere energetske efikasnosti.
7. Marže benzinskih pumpi
Nakon svih poreza i naknada, benzinske pumpe dodaju svoju maržu koja iznosi između 3% i 5% maloprodajne cene. Za litar benzina od 177 dinara, to je otprilike 5–9 dinara.
Marže variraju u zavisnosti od lokacije pumpe, lanca kome pripada i konkurencije u okruženju. Pumpe na autoputevima obično imaju nešto veće marže, dok pumpe u gradovima sa gustom konkurencijom imaju niže marže.
Veliki lanci poput NIS-a, Lukoil-a i Knez Petrola mogu sebi da priušte niže marže zbog velikog obima prodaje, dok manje, nezavisne pumpe moraju da drže nešto veće marže da bi pokrile fiksne troškove poslovanja.
Struktura cene goriva — Pregled
| Komponenta | Udeo u ceni |
|---|---|
| Akcize | ~48% |
| PDV | ~20% |
| Sirova nafta i prerada | ~25% |
| Marže i ostali troškovi | ~7% |
Kako vidimo, gotovo 70% cene goriva čine državni nameti — akcize i PDV. To znači da je cena goriva u Srbiji pretežno politička, a ne tržišna kategorija. Država ima najveću moć da utiče na cenu goriva, i to pre svega kroz regulaciju akciza.
Kako se određuju cene na pumpama?
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine reguliše cene naftnih derivata u Srbiji. Cene se formiraju na osnovu formula koje uključuju sve gore navedene komponente.
Kompanijama je dozvoljeno da menjaju cene goriva svakog petka, u periodu od 09:00 do 15:00 časova. U praksi, većina kompanija usklađuje cene upravo petkom, mada mogu da zadrže stare cene ako smatraju da promena nije neophodna.
Ovo pravilo je uvedeno kako bi se sprečile nagle i nepredvidive promene cena i kako bi potrošači imali stabilan režim cena tokom radne nedelje.
Zašto je važno pratiti cene goriva?
Praćenjem cena goriva možete ostvariti značajne uštede. Razlika između najskuplje i najjeftinije pumpe u istom gradu može iznositi i do 5–7 dinara po litru, što za pun rezervoar od 50 litara znači uštedu od 250–350 dinara po jednom punjenju. Na godišnjem nivou, to može premašiti 5.000 dinara.
Zaključak
Cena goriva u Srbiji je rezultat kombinacije globalnih faktora (cena nafte, kurs dolara) i lokalnih faktora (akcize, PDV, naknade). Država kroz poresku politiku kontroliše gotovo 70% cene goriva, što znači da su akcize i porezi daleko veći faktor od same cene nafte. Razumevanje ove strukture pomaže vam da bolje planirate troškove prevoza i da donosite informisane odluke o tome gde i kada da sipate gorivo.